Kako se zaštititi od razbojništva?
Nasilje u obitelji
Što je nasilje u obitelji?
Nasilje u obitelji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji je:
1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili
osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim
radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava
za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje
dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi
tjelesne ili duševne patnje.
Zaštitne mjere i mjere opreza.
Sud može počinitelju nasilja u obitelji, osim zaštitnih mjera propisanih Prekršajnim zakonom, izreći sljedeće zaštitne mjere:
1. obveznog psihosocijalnog tretmana
2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji
3. udaljenja iz zajedničkog kućanstva
4. obveznog liječenja od ovisnosti.
Sud može izreći zaštitne mjere na zahtjev osobe izložene nasilju u obitelji, policije ili po službenoj dužnosti. Navedene zaštitne mjere na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja mogu se primijeniti i prije pokretanja prekršajnog postupka ali uz prethodnu suglasnost žrtve, pri čemu je sud u obvezi odluku o primjeni zaštitne mjere donijeti odmah a najkasnije u roku od 24 sata od podnošenja prijedloga.
Prema Kazenom zakonu sud prema počinitelju može izreći sigurnosne mjere:
- obvezno psihijatrijsko liječenje,
- obvezno liječenje od ovisnosti,
- obvezan psihosocijalni tretman,
- zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti,
- zabrana upravljanja motornim vozilom,
- zabrana približavanja,
- udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
- zabrana pristupa internetu
- zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.
Počinitelju nasilnog kaznenog djela sud i državni odvjetnik mogu sukladno Zakonu o kaznenom postupku izreći i mjere opreza:
- zabrana približavanja određenoj osobi,
- zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom,
- zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i/ili udaljenje iz doma.
Sukladno Prekršajnom zakonu, policijski službenici mogu na mjestu događaja počinitelju nasilja u obitelji naredbom odrediti privremenu mjeru opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja odnosno zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Navedena mjera može se izreći u trajanju do 8 dana.
Ko su sudionici nasilja u obitelji?
Osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji su:
bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
Zakon se primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu.
Članovi obitelji prema odredbama Kaznenog zakona su: bračni i izvanbračni drug ili istospolni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug ili istospolni partner i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Koji su znakovi nasilja na žrtvi?
a) Znakovi tjelesnog nasilja: ozljede na licu, ozljede na prsnom košu, grudima i trbuhu, odnosno dijelovima tijela prekrivenim odjećom, podljevi i ogrebotine po tijelu
iščašenja, napukline ili lomovi kostiju, opekline različitog stupnja, ozljede nožem ili drugim predmetima, unutarnje povrede (krvarenja), vidljivi tragovi gušenja na vratu (prstima, žicom, remenom, ručnikom), izbijeni zubi, povreda bubnjića, ozljede u genitalnom području.
b) Ostali znakovi koji mogu upućivati na zlostavljanje: napetost, nemir, osjećaj slabosti, osjećaj straha (za sebe, svoj život, život dragih osoba), osjećaj srama
osjećaj krivnje, samozanemarivanje, gubitak samopouzdanja, neurotske reakcije (depresivnost, anksioznost, napadi panike), poremećaji spavanja (nesanica, noćne more), poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost, dehidriranost)
zlouporaba alkohola i droga, problemi s koncentracijom, dezorijentiranost, osjećaj rastresenosti, nedostatak tolerancije i strpljenja, agresivno ponašanje prema sebi i drugima, seksualne poteškoće (prisilno seksualno ponašanje, odsustvo želje za seksualnim kontaktima u dužem razdoblju, itd.), posttraumatski stresni poremećaj
Znakovi i posljedice nasilja u obitelji kod djece
Znakovi koji ukazuju na izloženost djece nasilju: ozbiljni problemi s izljevima bijesa
sklonost fizičkoj agresiji u školi ili s braćom kod kuće, uništavanje stvari u kući i izvan nje, okrutno ili zlostavljačko ponašanje u obitelji, prijetnje nasiljem mlađoj braći i sestrama, koje su vrlo brutalne i bogate detaljima, kao npr. "Vrati mi autić ili ću te ubiti", nastojanje da se pridobije pažnja nazočnih udaranjem, lupanjem i sličnim gestama, oponašanje zlostavljačkog ponašanja.
Djeca koja su svjedoci nasilja u obitelji rizičnija su za pojavu cijelog niza emocionalnih problema i problema u ponašanju, čemu idu u prilog i podaci koji ukazuju na to da takva djeca često iskazuju iste poremećaje kao i djeca koja su sama zlostavljana.
Posljedice nasilja kod djece: tjeskoba. Depresija, lošiji školski uspjeh. nisko samopoštovanje, neposlušnost, noćne more te pritužbe na tjelesne smetnje.
Posljedice nasilja kod adolescenata: strah i trauma poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pritužbe na zdravstvene probleme, agresija, -teškoće u stvaranju bliskih odnosa u odrasloj dobi, povećan rizik od skitnje, ozljede koje su posljedica pokušaja zaštite zlostavljanog roditelja, međugeneracijski prijenos nasilja.
Dužnost policije u slučajevima nasilja u obitelji:
-Policija nakon dojave o nasilju u obitelji žurno dolazi na mjesto događaja i pruža
intervenciju sprječava nasilnika u nasilnom ponašanju
-trenutno štiti žrtve i njihovu imovinu od daljnjeg nasilja
-obavještava žrtvu o njezinim pravima i ustupa podatke ureda za podršku žrtvama i
svjedocima na sudovima i Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i
prekršaja, kontakt podatke tijela državne uprave te nevladinih organizacija koje se
na području pojedine policijske uprave bave podrškom i zaštitom žrtava
objektivno i cjelovito utvrđuje činjenice vezane za obiteljski konflikt
-ukoliko je nasilju nazočno dijete (u postupanje se odmah uključuje specijalizirani
policijski službenik za mladež), te je s njim potrebno razgovarati ili ga kao žrtvu
nasilja žurno zbrinuti, odmah traži dolazak i intervenciju socijalnog radnika
od nasilnika oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno
-kada za to postoje zakonski uvjeti, nasilnika izdvaja iz obitelji
-podnosi odgovarajuću prijavu prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu
-sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema
nasilniku
-privodi nasilnika sucu za prekršaje ili pritvorskom nadzorniku, a o njegovom
eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu
-o svom postupanju dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zaštite.
Savjeti žrtvi nasilja u obitelji
Prilikom intervencije policije bitan je i vaš doprinos u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Znatno biste pomogli policiji kada biste sudjelovali na slijedeći način:
-po dolasku policije zatražite liječničku pomoć ako vam je potrebna
-detaljno ispričajte okolnosti nasilničkog događaja
-navedite eventualne ranije slučajeve nasilja u vašoj obitelji
-posebno naglasite jesu li nasilničkom događaju bila prisutna djeca
-navedite eventualno saznanje o postojanju oružja u kući
-zatražite od policije da vas upozna s vašim pravima
-u dogovoru s policijom predložite neku od zaštitnih mjera ili mjera opreza koje bi
doprinijele boljoj zaštiti vas i vaše obitelji
-zatražite od policije da vas izvijesti o daljnjem postupku s počiniteljem
-zatražite od policije da vas uputi na ustanove koje vam mogu pružiti pomoć oko
smještaja u skloništa ili Domove za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji.
Dobro je znati:
-Živite li u nasilnom partnerskom odnosu, odgovornost za vaš život i život vaše djece
je na vama. Želite li izići iz takvog odnosa potražite pomoć, jer postoje službe koje će
vam pružiti pomoć i zaštitu
-Ukoliko postoji opasnost od nasilničkog ponašanja vašeg partnera, izbjegnite
prijeteću situaciju i sklonite se kod prijatelja ili rodbine
-Ako u vašem partnerskom odnosu prepoznajete neke od znakova nasilja u obitelji ili
ako su nastupile neke od navedenih posljedica savjetujemo vam da to prijavite:
a) policiji
b) državnom odvjetništvu
c) nadležnom centru za socijalnu skrb
d) nevladinoj udruzi
e) zdravstvenoj ustanovi
f) pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
-Ako ste prijavili da ste žrtva nasilja u obitelji, a tijekom prekršajnog ili kaznenog
postupka se osjećate nesigurno ili ugroženo savjetujemo vam da se i u toj situaciji
obratite navedenim službama
-Kada odlučite izići iz kruga nasilja ne zaboravite sa sobom ponijeti stvari koje su
isključivo vaše osobno vlasništvo: službene dokumente (putovnicu, vašu i liječničke iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
neophodne lijekove, ključeve, novac, najnužniju odjeću i obuću, djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.
Nasilje u obitelji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji je:
1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili
osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim
radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava
za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje
dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi
tjelesne ili duševne patnje.
Zaštitne mjere i mjere opreza.
Sud može počinitelju nasilja u obitelji, osim zaštitnih mjera propisanih Prekršajnim zakonom, izreći sljedeće zaštitne mjere:
1. obveznog psihosocijalnog tretmana
2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji
3. udaljenja iz zajedničkog kućanstva
4. obveznog liječenja od ovisnosti.
Sud može izreći zaštitne mjere na zahtjev osobe izložene nasilju u obitelji, policije ili po službenoj dužnosti. Navedene zaštitne mjere na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja mogu se primijeniti i prije pokretanja prekršajnog postupka ali uz prethodnu suglasnost žrtve, pri čemu je sud u obvezi odluku o primjeni zaštitne mjere donijeti odmah a najkasnije u roku od 24 sata od podnošenja prijedloga.
Prema Kazenom zakonu sud prema počinitelju može izreći sigurnosne mjere:
- obvezno psihijatrijsko liječenje,
- obvezno liječenje od ovisnosti,
- obvezan psihosocijalni tretman,
- zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti,
- zabrana upravljanja motornim vozilom,
- zabrana približavanja,
- udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
- zabrana pristupa internetu
- zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.
Počinitelju nasilnog kaznenog djela sud i državni odvjetnik mogu sukladno Zakonu o kaznenom postupku izreći i mjere opreza:
- zabrana približavanja određenoj osobi,
- zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom,
- zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i/ili udaljenje iz doma.
Sukladno Prekršajnom zakonu, policijski službenici mogu na mjestu događaja počinitelju nasilja u obitelji naredbom odrediti privremenu mjeru opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja odnosno zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Navedena mjera može se izreći u trajanju do 8 dana.
Ko su sudionici nasilja u obitelji?
Osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji su:
bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
Zakon se primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu.
Članovi obitelji prema odredbama Kaznenog zakona su: bračni i izvanbračni drug ili istospolni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug ili istospolni partner i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Koji su znakovi nasilja na žrtvi?
a) Znakovi tjelesnog nasilja: ozljede na licu, ozljede na prsnom košu, grudima i trbuhu, odnosno dijelovima tijela prekrivenim odjećom, podljevi i ogrebotine po tijelu
iščašenja, napukline ili lomovi kostiju, opekline različitog stupnja, ozljede nožem ili drugim predmetima, unutarnje povrede (krvarenja), vidljivi tragovi gušenja na vratu (prstima, žicom, remenom, ručnikom), izbijeni zubi, povreda bubnjića, ozljede u genitalnom području.
b) Ostali znakovi koji mogu upućivati na zlostavljanje: napetost, nemir, osjećaj slabosti, osjećaj straha (za sebe, svoj život, život dragih osoba), osjećaj srama
osjećaj krivnje, samozanemarivanje, gubitak samopouzdanja, neurotske reakcije (depresivnost, anksioznost, napadi panike), poremećaji spavanja (nesanica, noćne more), poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost, dehidriranost)
zlouporaba alkohola i droga, problemi s koncentracijom, dezorijentiranost, osjećaj rastresenosti, nedostatak tolerancije i strpljenja, agresivno ponašanje prema sebi i drugima, seksualne poteškoće (prisilno seksualno ponašanje, odsustvo želje za seksualnim kontaktima u dužem razdoblju, itd.), posttraumatski stresni poremećaj
Znakovi i posljedice nasilja u obitelji kod djece
Znakovi koji ukazuju na izloženost djece nasilju: ozbiljni problemi s izljevima bijesa
sklonost fizičkoj agresiji u školi ili s braćom kod kuće, uništavanje stvari u kući i izvan nje, okrutno ili zlostavljačko ponašanje u obitelji, prijetnje nasiljem mlađoj braći i sestrama, koje su vrlo brutalne i bogate detaljima, kao npr. "Vrati mi autić ili ću te ubiti", nastojanje da se pridobije pažnja nazočnih udaranjem, lupanjem i sličnim gestama, oponašanje zlostavljačkog ponašanja.
Djeca koja su svjedoci nasilja u obitelji rizičnija su za pojavu cijelog niza emocionalnih problema i problema u ponašanju, čemu idu u prilog i podaci koji ukazuju na to da takva djeca često iskazuju iste poremećaje kao i djeca koja su sama zlostavljana.
Posljedice nasilja kod djece: tjeskoba. Depresija, lošiji školski uspjeh. nisko samopoštovanje, neposlušnost, noćne more te pritužbe na tjelesne smetnje.
Posljedice nasilja kod adolescenata: strah i trauma poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pritužbe na zdravstvene probleme, agresija, -teškoće u stvaranju bliskih odnosa u odrasloj dobi, povećan rizik od skitnje, ozljede koje su posljedica pokušaja zaštite zlostavljanog roditelja, međugeneracijski prijenos nasilja.
Dužnost policije u slučajevima nasilja u obitelji:
-Policija nakon dojave o nasilju u obitelji žurno dolazi na mjesto događaja i pruža
intervenciju sprječava nasilnika u nasilnom ponašanju
-trenutno štiti žrtve i njihovu imovinu od daljnjeg nasilja
-obavještava žrtvu o njezinim pravima i ustupa podatke ureda za podršku žrtvama i
svjedocima na sudovima i Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i
prekršaja, kontakt podatke tijela državne uprave te nevladinih organizacija koje se
na području pojedine policijske uprave bave podrškom i zaštitom žrtava
objektivno i cjelovito utvrđuje činjenice vezane za obiteljski konflikt
-ukoliko je nasilju nazočno dijete (u postupanje se odmah uključuje specijalizirani
policijski službenik za mladež), te je s njim potrebno razgovarati ili ga kao žrtvu
nasilja žurno zbrinuti, odmah traži dolazak i intervenciju socijalnog radnika
od nasilnika oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno
-kada za to postoje zakonski uvjeti, nasilnika izdvaja iz obitelji
-podnosi odgovarajuću prijavu prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu
-sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema
nasilniku
-privodi nasilnika sucu za prekršaje ili pritvorskom nadzorniku, a o njegovom
eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu
-o svom postupanju dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zaštite.
Savjeti žrtvi nasilja u obitelji
Prilikom intervencije policije bitan je i vaš doprinos u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Znatno biste pomogli policiji kada biste sudjelovali na slijedeći način:
-po dolasku policije zatražite liječničku pomoć ako vam je potrebna
-detaljno ispričajte okolnosti nasilničkog događaja
-navedite eventualne ranije slučajeve nasilja u vašoj obitelji
-posebno naglasite jesu li nasilničkom događaju bila prisutna djeca
-navedite eventualno saznanje o postojanju oružja u kući
-zatražite od policije da vas upozna s vašim pravima
-u dogovoru s policijom predložite neku od zaštitnih mjera ili mjera opreza koje bi
doprinijele boljoj zaštiti vas i vaše obitelji
-zatražite od policije da vas izvijesti o daljnjem postupku s počiniteljem
-zatražite od policije da vas uputi na ustanove koje vam mogu pružiti pomoć oko
smještaja u skloništa ili Domove za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji.
Dobro je znati:
-Živite li u nasilnom partnerskom odnosu, odgovornost za vaš život i život vaše djece
je na vama. Želite li izići iz takvog odnosa potražite pomoć, jer postoje službe koje će
vam pružiti pomoć i zaštitu
-Ukoliko postoji opasnost od nasilničkog ponašanja vašeg partnera, izbjegnite
prijeteću situaciju i sklonite se kod prijatelja ili rodbine
-Ako u vašem partnerskom odnosu prepoznajete neke od znakova nasilja u obitelji ili
ako su nastupile neke od navedenih posljedica savjetujemo vam da to prijavite:
a) policiji
b) državnom odvjetništvu
c) nadležnom centru za socijalnu skrb
d) nevladinoj udruzi
e) zdravstvenoj ustanovi
f) pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
-Ako ste prijavili da ste žrtva nasilja u obitelji, a tijekom prekršajnog ili kaznenog
postupka se osjećate nesigurno ili ugroženo savjetujemo vam da se i u toj situaciji
obratite navedenim službama
-Kada odlučite izići iz kruga nasilja ne zaboravite sa sobom ponijeti stvari koje su
isključivo vaše osobno vlasništvo: službene dokumente (putovnicu, vašu i liječničke iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
neophodne lijekove, ključeve, novac, najnužniju odjeću i obuću, djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.
Kako spriječiti zlouporabu bankovnih kartica
Bankovne kartice već su odavno postale uobičajeno sredstvo plaćanja u trgovinama, restoranima, a isto tako i sredstvo za podizanje gotovine na bankomatima. Usporedo s povećanjem njihova korištenja raste i mogućnost krađa, prijevara ili drugih oblika zlouporaba. Kako bi netko (lopov) neovlašteno mogao koristiti vašu karticu potreban mu je PIN broj te podaci koji su na magnetnoj („crnoj“) traci. Jedan od najčešćih načina krađe podataka je postavljanje tzv. skimmer uređaja na bankomate. Radi se o neovlašteno postavljenim čitačima magnetnih zapisa s minijaturnim kamerama ugrađenim na bankomat kako bi „pročitali“ PIN broj dok ga unosite.
Kako bi spriječili moguće krađe i drugih oblika zlouporabe kartica, a time i nastanak materijalne štete, savjetujemo:
-Obavezno se potpišite na kartici u prostor koji je za to predviđen
-Čuvajte karticu jednako kao i gotovinu te je nikada ne ostavljajte bez nadzora
-Provjerite da li vam je kartica vraćena nakon plaćanja, kao i potvrdu o plaćanju i
plaćeni iznos
-Zapamtite svoj PIN broj - nemojte ga držati zajedno s katicom u novčaniku niti ga
zapisivati karticu
-Ukoliko mijenjate PIN broj izbjegavajte datume rođenja, godišnjice, telefonske
brojeve ili slične kombinacije brojeva – lako se otkriju
-Slijedite upute banke za korištenje bankomata
-Prilikom unosa PIN broja na bankomatu obavezno drugom rukom zaklonite
Tipkovnicu
-Ako je bankomat zadržao karticu odmah izvijestite banku - budite oprezni s onima
koji vam nude pomoć, i to je jedan od načina da netko neovlašteno dođe do vašeg
Pin broja, a tako i do vašeg novca
-Prije podizanja novca pažljivo pregledajte otvor za karticu, tipkovnicu i kućište
bankomata - ukoliko primijetite nešto neobično (oštećenja, dodatno postavljenu
opremu ili uređaje) nemojte ga koristiti već odmah obavijestite banku
-Budite oprezni prilikom korištenja bankomata na mjestima koja su slabo osvijetljena
ili na osami, pogledajte tko se nalazi u vašoj blizini
-Redovito provjeravajte stanje na svom računu
-Ne odgovarajte na upite i ne popunjavajte obrasce koje zaprimate elektronskom
poštom i kojima se traže detaljni podaci o kartici, broju i stanju računa - odmah
obavijestite banku!
Upamtite, karticu i pin broj uvijek držite odvojeno i čuvajte od neovlaštenih osoba.
U slučaju da sumnjate da ste oštećeni kaznenim djelom odmah izvijestite policiju na broj 192!
Kako bi spriječili moguće krađe i drugih oblika zlouporabe kartica, a time i nastanak materijalne štete, savjetujemo:
-Obavezno se potpišite na kartici u prostor koji je za to predviđen
-Čuvajte karticu jednako kao i gotovinu te je nikada ne ostavljajte bez nadzora
-Provjerite da li vam je kartica vraćena nakon plaćanja, kao i potvrdu o plaćanju i
plaćeni iznos
-Zapamtite svoj PIN broj - nemojte ga držati zajedno s katicom u novčaniku niti ga
zapisivati karticu
-Ukoliko mijenjate PIN broj izbjegavajte datume rođenja, godišnjice, telefonske
brojeve ili slične kombinacije brojeva – lako se otkriju
-Slijedite upute banke za korištenje bankomata
-Prilikom unosa PIN broja na bankomatu obavezno drugom rukom zaklonite
Tipkovnicu
-Ako je bankomat zadržao karticu odmah izvijestite banku - budite oprezni s onima
koji vam nude pomoć, i to je jedan od načina da netko neovlašteno dođe do vašeg
Pin broja, a tako i do vašeg novca
-Prije podizanja novca pažljivo pregledajte otvor za karticu, tipkovnicu i kućište
bankomata - ukoliko primijetite nešto neobično (oštećenja, dodatno postavljenu
opremu ili uređaje) nemojte ga koristiti već odmah obavijestite banku
-Budite oprezni prilikom korištenja bankomata na mjestima koja su slabo osvijetljena
ili na osami, pogledajte tko se nalazi u vašoj blizini
-Redovito provjeravajte stanje na svom računu
-Ne odgovarajte na upite i ne popunjavajte obrasce koje zaprimate elektronskom
poštom i kojima se traže detaljni podaci o kartici, broju i stanju računa - odmah
obavijestite banku!
Upamtite, karticu i pin broj uvijek držite odvojeno i čuvajte od neovlaštenih osoba.
U slučaju da sumnjate da ste oštećeni kaznenim djelom odmah izvijestite policiju na broj 192!
Informacija i savjeti odgovornim osobama:
Mete razbojnika često su novčarske institucije, kladionice, benzinske postaje, male trgovine i druge ustanove.
- poštujte odredbe Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem, jer tako bitno smanjujete rizik da postanete žrtvom,
- koristite tehničke uređaje zaštite (video nadzor, protuprovalne uređaje i sl.), a ukoliko ih ne posjedujete, razmislite o njihovoj instalaciji,
- ne držite veće količine novčanica velikih apoena u blagajni,
- kad prebrojavate utrošak, zaključajte vrata trgovina i poslovnica,
- organizirajte siguran transport novca iz vašeg poslovnog prostora,
- kad pohranjujete dnevni utržak u banku, razmislite činite li to uvijek u isto vrijeme i uobičajenim putem,
- razgovarajte o sigurnosti sa svojim djelatnicima,
- osvjetljenje i uređenost poslovnog prostora i okoliša smanjuje rizik
- razmislite i o traženju pomoći od stručnih i ovlaštenih firmi za provođenje mjera fizičke i tehničke zaštite
- razmjer vrijednosti imovine koja se štiti i vrijednosti ulaganja u mjere zaštite mogu biti i predmet dugoročnog planiranja pametnog poslovanja.
Na kraju – pridržavajte se pravila kao i kod zaštite svoga doma, a o svemu što vam je sumnjivo izvijestite policiju i zatražite savjet.
Informacija i savjeti uposlenicima
Razbojništva se najčešće izvode silovito, iznenada, prijeteći - žrtva ne uspijeva pružiti otpor, a razbojnik ne dvoji od tjelesnog napada i ozljeđivanja. Iz prakse je poznato da žrtva i svojim neopreznim ponašanjem može privući pozornost potencijalnih delikvenata.
- uočavajte neobične stvari u neposrednoj blizini vašeg objekta ili unutar njega.
- obratite pažnju na događanja i ispred drugih poslovnih objekta i zamolite uposlenike drugih objekata da isto učine za Vas.
- Vaš položaj i pogled nasuprot ulaznih vrata smanjuje mogućnost iznenađenja
- brojanje i spremanje novca izloženo pogledu drugih ljudi nije poželjno
- svi uređaji namijenjeni zaštiti moraju biti ispravni i aktivirani
- obratite se sumnjivoj osobi jer zlonamjernika ćete i uljudnim pitanjem često sputati u namjeri počinjenja kaznenog djela
- ulicom hodajte odlučno, što može razbojnika obeshrabriti da vas odabere kao žrtvu,
- izbjegavajte mračne ulice, parkove, prolaze i parkirališta - iako možda dulje traje, bolje ih zaobići i krenuti osvijetljenim i prometnim ulicama,
- ne ustručavajte se pozvati policiju na broj 192, a svoja opažanja o sumnjivim osobama i neobičnim događanjima kažite policijskom službeniku kojeg svakodnevno viđate u svojoj okolini.
Ne zaboravite - život vrijedi najviše
Unatoč svim mjerama predostrožnosti može se dogoditi da postanete žrtva razbojništva. U tom slučaju - NE PRUŽAJTE OTPOR
Ako vam razbojnik prijeti oružjem - NE IZLAŽITE SE OPASNOSTI I POSTUPAJTE PO NJEGOVIM ZAHTJEVIMA!
Pokušajte zapamtiti što više detalja koji bi kasnije mogli pomoći policiji u otkrivanju počinitelja: IZGLED, PONAŠANJE, GOVOR I BOJA GLASA, ODJEĆA, PRIJEVOZNO SREDSTVO, PRAVAC KRETANJA I OSTALO. POLCIJI JE SVAKI DETALJ BITAN.
Radi zaštite tragova – DO DOLASKA POLICIJE ZAMOLITE SVJEDOKE DA OSTANU, NEMOJTE NIŠTE DIRATI NITI SE KRETATI PO PROSTORIJI U KOJOJ SE DOGODIO NAPAD.
Čim okolnosti dopuste - NAJPRIJE NAZOVITE POLICIJU, OSIM AKO IMA OZLIJEĐENIH – U TOM SLUČAJU NAJPRIJE OSIGURAJTE HITNU POMOĆ.
Dojavite policiji na besplatni broj telefona 192 svoja opažanja o sumnjivim i nepoznatim osobama.