Borba protiv korupcije
Što je korupcija
U najširem smislu korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
Tko može biti korumpiran?
Korumpiranom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korupcijom se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita.
Gdje se pojavljuje korupcija?
Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.
Kako se boriti protiv korupcije?
Moderni zakoni, učinkovita policija i sudstvo samo su neke od nužnih pretpostavki. Uspješna borba protiv korupcije traži aktivno sudjelovanje građana na tri razine.
Ne zaboravimo da nas Zakon štiti čak i ako smo dali mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe, ako smo to dojavili nadležnim tijelima prije nego su to sama saznala, ili ako smo im to dojavili ne znajući da oni to već znaju. Ako smo na ovakav način postupili, sud će nam vratiti imovinsku korist ili dar kojeg smo prethodno predali putem mita.
Kod sebe i drugih razvijamo visoku svijest o štetnosti korupcije - izražavamo svoj stav da je nužno izbaciti korupciju iz sredine u kojoj živimo i radimo, vlastitim primjerom utječemo na druge, čvrsto držimo svoj stav, no znamo da to traži puno vremena
Odbacujemo ponudu da sudjelujemo u korupciji - shvaćamo da smo, ako se prepustimo korupciji, nanijeli društvu u kojem živimo štetu koja je mnogo veća od koristi koju smo ostvarili, svjesni smo da se izlažemo udaru kaznene sankcije, svjesni smo nemoralnosti tog čina i na kraju, ako popustimo, svjesni smo da našim postupanjem hranimo i potičemo korumpirane da jačaju svoje pozicije
Surađujemo s tijelima kaznenog progona - želimo spriječiti korupciju u kojoj sudjeluju osobe za koje nema nade da će odustati na vlastitu inicijativu, već samo ukoliko budu spriječeni djelovanjem zakonskih sredstava pravne države.
Zakonski okvir
Okvir za protukorupcijske mjere u Republici Hrvatskoj svoje uporište nalazi u odredbama kaznenog zakonodavstva, Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Ključni međunarodni dokumenti su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji, te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Ostala zakonska regulativa kojom se u Hrvatskoj određuje ovo područje je: Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o sprječavanju pranja novca, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, te Zakon o pravu na pristup informacijama.
Za suzbijanje korupcije trebamo i Vašu suradnju
Ministarstvo unutarnjih poslova, svjesno svoje odgovornosti u suzbijanju korupcije, ali svjesno i iznimno važne uloge ostalih segmenata društva i građana, nastoji dati odgovarajući značaj i poduzeti odlučne korake na suzbijanju ovakvih kaznenih djela. Stoga pozivamo na suradnju građane uključene u sva područja života u Hrvatskoj, da nam se pridruže u tom nastojanju. Otvoreni smo za sve oblike komunikacije, prihvaćamo obavijesti, sugestije, prijedloge i primjedbe. Želja nam je da komunikacija bude dobronamjerna i potrebna, a vaša poruka jasna i sadržajna. Naglašavamo da za uspješno suprotstavljanje korupciji nije dovoljna vaša i naša iskrena želja i odlučnost. Potrebno je obostrano povjerenje, vaša strpljivost i razumijevanje za činjenicu da rezultate možemo ostvariti samo ako prikupimo dokaze sukladno propisanom zakonskom postupku.
Možete se obratiti svakodnevno, od 0 do 24, putem:
besplatnog telefona: 0800 5092
besplatnog telefaksa: 0800 8092
e-mail adrese: korupcija@mup.hr
Zahvaljujemo na suradnji!
U najširem smislu korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
Tko može biti korumpiran?
Korumpiranom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korupcijom se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita.
Gdje se pojavljuje korupcija?
Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.
Kako se boriti protiv korupcije?
Moderni zakoni, učinkovita policija i sudstvo samo su neke od nužnih pretpostavki. Uspješna borba protiv korupcije traži aktivno sudjelovanje građana na tri razine.
Ne zaboravimo da nas Zakon štiti čak i ako smo dali mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe, ako smo to dojavili nadležnim tijelima prije nego su to sama saznala, ili ako smo im to dojavili ne znajući da oni to već znaju. Ako smo na ovakav način postupili, sud će nam vratiti imovinsku korist ili dar kojeg smo prethodno predali putem mita.
Kod sebe i drugih razvijamo visoku svijest o štetnosti korupcije - izražavamo svoj stav da je nužno izbaciti korupciju iz sredine u kojoj živimo i radimo, vlastitim primjerom utječemo na druge, čvrsto držimo svoj stav, no znamo da to traži puno vremena
Odbacujemo ponudu da sudjelujemo u korupciji - shvaćamo da smo, ako se prepustimo korupciji, nanijeli društvu u kojem živimo štetu koja je mnogo veća od koristi koju smo ostvarili, svjesni smo da se izlažemo udaru kaznene sankcije, svjesni smo nemoralnosti tog čina i na kraju, ako popustimo, svjesni smo da našim postupanjem hranimo i potičemo korumpirane da jačaju svoje pozicije
Surađujemo s tijelima kaznenog progona - želimo spriječiti korupciju u kojoj sudjeluju osobe za koje nema nade da će odustati na vlastitu inicijativu, već samo ukoliko budu spriječeni djelovanjem zakonskih sredstava pravne države.
Zakonski okvir
Okvir za protukorupcijske mjere u Republici Hrvatskoj svoje uporište nalazi u odredbama kaznenog zakonodavstva, Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Ključni međunarodni dokumenti su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji, te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Ostala zakonska regulativa kojom se u Hrvatskoj određuje ovo područje je: Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o sprječavanju pranja novca, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, te Zakon o pravu na pristup informacijama.
Za suzbijanje korupcije trebamo i Vašu suradnju
Ministarstvo unutarnjih poslova, svjesno svoje odgovornosti u suzbijanju korupcije, ali svjesno i iznimno važne uloge ostalih segmenata društva i građana, nastoji dati odgovarajući značaj i poduzeti odlučne korake na suzbijanju ovakvih kaznenih djela. Stoga pozivamo na suradnju građane uključene u sva područja života u Hrvatskoj, da nam se pridruže u tom nastojanju. Otvoreni smo za sve oblike komunikacije, prihvaćamo obavijesti, sugestije, prijedloge i primjedbe. Želja nam je da komunikacija bude dobronamjerna i potrebna, a vaša poruka jasna i sadržajna. Naglašavamo da za uspješno suprotstavljanje korupciji nije dovoljna vaša i naša iskrena želja i odlučnost. Potrebno je obostrano povjerenje, vaša strpljivost i razumijevanje za činjenicu da rezultate možemo ostvariti samo ako prikupimo dokaze sukladno propisanom zakonskom postupku.
Možete se obratiti svakodnevno, od 0 do 24, putem:
besplatnog telefona: 0800 5092
besplatnog telefaksa: 0800 8092
e-mail adrese: korupcija@mup.hr
Zahvaljujemo na suradnji!