Kako prijaviti počinjenje kaznenog djela!

Kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti prijavljuju se, kako zakon nalaže, Državnom odvjetniku, a sam postupak objašnjen je u Zakonu o kaznenom postupku.

Međutim, iz niza razloga kaznena se djela u pravilu prijavljuju policiji.

Policija je dostupna u svakom trenutku, a njeni službenici su stalno na terenu i mogu najbrže reagirati na obavijest o počinjenom kaznenom djelu.

Kada građanin sazna za neko zlo ili je žrtva zla, a ono je posljedica kaznenog djela, najjednostavnije je o tome obavijestiti policiju.


Policiju se može obavijestiti o počinjenju kaznenog djela na način:

- telefonskim pozivom na broj 192 ili na telefonski broj najbliže policijske postaje.
 
-pismenim putem nadležnoj policijskoj postaji/upravi (osoba koja podnosi prijavu sama odlučuje hoće li ostati anonimna ili će navesti svoje podatke), u situacijama kada nije potreno žurno postupanje.
 
-osobnim dolaskom u policijsku postaju/upravu, kojom prilikom navodi i svoje podatke te se obavijest o kaznenom djelu unosi u zapisnik.

-kazneno djelo može se prijaviti i na način da se o počinjenju istoga obavijesti najbliži policijski službenik u situacijama kada je potrebno u najkraćem roku pokrenuti službene mehanizme koji su nadležni da spriječe daljnje zlo, te da osiguraju dokaze o počinjenom kaznenom djelu i da identificiraju počinitelja kaznenog djela ili osobu za koju se osnovano sumnja da je odgovorna za to djelo.

Za sva saznanja o kaznenim djelima policija u najkraćem roku obavještava nadležno Državno odvjetništvo, jer je ono državno tijelo koje je dužno pokrenuti kazneni progon svih djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Državnim tijelima i svim pravnim osobama zakonska je obveza prijaviti kaznena djela, a građanima je to moralna obveza.

Nakon saznanja o kaznenom djelu, policija je dužna poduzeti sve zakonske mjere i radnje, kako bi se omogućio kazneni progon svih počinitelja kaznenih djela i o svemu obavještava nadležnog Državnog odvjetnika.

Građani ponekad izbjegavaju prijaviti kaznena djela iz straha od osvete ili iz osobnog komoditeta (kada nisu žrtve kaznenog djela), ili zbog nekih trećih osobnih razloga.
Takvo izbjegavanje građanske dužnosti šteti zajednici u cjelini, a tijelima za službeni progon kaznenih djela otežavaju i usporavaju rad u suzbijanju zla.

U razvijenim demokratskim društvima građani, Državno odvjetništvo i policija njeguju partnerske odnose. Građani ne zaziru od pružanja obavijesti organima gonjenja jer to doživljavaju kao pomaganje u povećanju vlastite sigurnosti.

Bezbroj je primjera, kada su građani Republike Hrvatske svojim angažmanom pomogli da se zaštite nevini ljudi, a da počinitelje kaznenih djela stigne zaslužena kazna.

Državno odvjetništvo i policija dužni su svojim radom svakodnevno jačati povjerenje građana u institucije sustava kako bi se smanjilo zlo od kaznenih djela na dobrobit cijelog društva.