"Darujmo sigurnost jedni drugima!"- oprezno prije klika

Obzirom da je prosinac mjesec kada se povećava potrošnja, očekujemo da će i veći broj građana putem Interneta kupovati poklone, pa možemo očekivati i povećani broj internetskih prijevara

FOTO: Ilustracija

Tijekom ove godine preventivni projekt Policijske uprave splitsko-dalmatinske „SafetyNet- Bitka za sigurnost“ dobio je svoju novu dimenziju i novi cilj, a to je informiranje i savjetovanje građana vezano uz sigurnost na Internetu. Projekt smo provodili informirajući građane u neposrednom kontaktu  o stvarnim događajima i kaznenim prijavama koje su podnosili naši prevareni sugrađani. Koristili smo svaku prigodu i  komunikacijski kanal kako bi informirati građane o načinima samozaštite kako bi znali prepoznati pokušaj prijevare.  

Unatoč raznim upozorenjima građanima da ne nasjedaju na računalne prijevare, fascinira upornost dijela građana da rade sve suprotno od onoga što savjetuju stručnjaci i policija.
 
Policijska uprava splitsko-dalmatinska u 2022. godini zabilježila je 196 kaznenih djela Računalna prevara, dok smo ove godine u prvih jedanaest mjeseci zabilježili 182 kaznena djela.

Upravo iz toj razloga i  skladu sa krilaticom naše akcije u prosincu -  „Darujmo sigurnost jedni drugima!“,  želimo još jednom podsjetiti na načine izvršenja kaznenih djela, ukazati na opasnosti na globalnoj mreži  i potaknuti sugrađane na sigurno ponašanje.

Na povećanje broja ove vrste kaznenih djela svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kao na primjer prodaje i kupnje različitih predmeta. Obzirom da je prosinac mjesec kada se povećava potrošnja, očekujemo da će i veći broj građana putem Interneta pokušati kupiti poklone, pa možemo očekivati i povećani broj  internetskih prijevara. Prosinac je vrijeme za slanje i primanje paketa, pa i radi toga trebamo povećati oprez.

U posljednje vrijeme zabilježili smo veći broj slučajeva kada bi građani zaprimili SMS poruku navodnog dostavljača pošiljki u kojoj poruci bi se nalazio link u kojeg se traži da se upišu  osobni podaci, broj bankovne kartice, CVC/CVV broj. Radi se o internetskoj prevari takozvanoj smishing - to je krađa identiteta SMS-om, pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke koje potom koriste u zlonamjerne svrhe odnosno krađu novca s računa ili/i krađu identiteta.

Još ružnije je kada na svoj mail dobijete ucjenjivačku poruku u kojoj nepoznata osoba navodi  da ima vaše intimne snimke i traži da u roku od  48 sati uplatite prenesete eure u novčanik za bitcoin:

„Evo što ne bi trebao učiniti:
- Ne odgovaraj na moju e-poruku. Poslana je s privremenog računa e-pošte.
- Ne zovi policiju. Zapamti, imam pristup svim tvojim uređajima i čim primijetim takvu aktivnost, to će automatski dovesti do objave svih videozapisa.
- Ne pokušavaj ponovno instalirati sustav ili resetirati uređaj. Kao prvo, već imam videozapise, a kao drugo,
kao što sam rekao, imam daljinski pristup svim tvojim uređajima, a kad primijetim takav pokušaj, znaš što će se dogoditi.

Zapamti, kripto adrese su anonimne, tako da nećeš moći ući u trag mom novčaniku.

Ukratko, riješimo ovu situaciju dobro po mene i tebe. Uvijek držim riječ osim ako me netko ne pokuša prevariti.

Za kraj mali savjet za budućnost. Počni ozbiljnije shvaćati svoju online sigurnost. Redovito mijenjaj svoje lozinke i postavi višestruku autentifikaciju na svim svojim računima.

Sve najbolje."

Jedino što je u ovom pismu treba poslušati je mali savjet za budućnost.

Nadalje, putem interneta nude se i različite mogućnosti financijskih investicija. Svakako sve smo više i sve češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo odjeću i time se povećava rizik da prije ili kasnije, dođemo  u dodir i s prevarantima koji na ovaj način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist.

U posljednje vrijeme često se susrećemo s investicijskim prijevarama. Radi se o prijevarama koje se šire putem interneta, žrtve su uglavnom građani bogatijih država, a počinitelji u pravilu  djeluju izvan država u kojima biraju svoje žrtve. Naravno da to rade s dobrim razlogom, a to je izbjegavanje podložnosti pravnoj jurisdikciji zemlje u kojoj čine kazneno djelo kao i otežavanje otkrivanja njihovog identiteta i prikupljanja materijalnih dokaza od strane porcijskih snaga. Ove prijevare su vrlo složene i provode ih veći broj ljudi koji su dobro organizirani i informirani. U toj se činjenici skriva razlog njihove velike uspješnosti i zarade koje se mjeri u stotinama milijuna dolara.  

Osoba koja nasjedne na ovu vrstu prijevare neće nipošto imati dojam da je upala u ralje skupine iskusnih kriminalaca. Njezin dojam je da upravo ostvaruje priliku života. Na internetu je vidjela oglas o ulaganju u kripto valute, odlična ponuda. Mali iznos početnog ulaganja, sigurna zarada kroz par tjedana. A nakon toga dobije se osobnog brokera, koji posluje u Londonu i kojemu je jako stalo da njegov klijent/klijentica ostvari milijunsku zaradu jer on od toga dobije svoju proviziju. Sve je transparentno, na internetskoj stranici brokerske kuće koja trguje kripto valutama vide se sve uplate, proces trgovine i odlična dobit. Osoba koja je otkrila takvu odličnu ponudu (a ne događa se to svakomu), vidi na svome računu dobit od 1 milijun dolara, a u periodu od 3 mjeseca uložila je 160.000,00 dolara. Usput se baš sprijateljila s brokerom i on će je posjetiti sljedeće ljeto na Jadranu.   Sve ide super do trenutka kad osoba izjavi da želi prekinuti s daljnjim ulaganjem i podići svoju dobit. Broker će joj tada reći da treba samo još nekoliko uplata od po 20.000,00 dolara i to za njegovu proviziju, za porez, za Europsku središnju banku koja mora potvrditi da novac ne potječe od kriminalnih aktivnosti itd.

Pa dobro, kad imaš milijun dolara na računu, naći će se još par desetaka tisuća dolara…Međutim, nakon tih dodatnih „proceduralnih“ uplata, priča se iz bajke pretvara u noćnu moru. Broker se ne javlja više, internetske stranice na kojoj je milijun dolara više nema na internetu. Uzaludni su svi pokušaji uspostave kontakta.

Znakovito, baš tada žrtva zaprima telefonski poziv inozemne agencije koja se bavi prijevarama na internetu i koja daje ponudu da će istražiti njezin slučaj gubitka novca ali i osigurati povrat istoga na bankovni račun! Sve što treba je uplatiti još 10.000,00 dolara…
Naravno da se radi o još jednoj laži s ciljem da se izvuče još novca. Jedini način da se novac vrati je temeljem sudskog naloga, kojeg traži državno odvjetništvo a provodi policija. I jedino što žrtva u tom trenutku može jest zatražiti pomoć policije.

U današnje vrijeme razvijene informacijske tehnologije, moramo znati da su osobni podaci izuzetno dragocjeni i zbog toga su podložni većem riziku od krađe i zlouporabe. Nepoznati počinitelji na različite načine pokušavaju se „dočepati“ vaših podataka jer ih vjerojatno planiraju preprodati, odnosno služiti će se tim podacima kao krinkom  kada budu ušli u protupravne aktivnosti. Najvažniji savjet svim građanima je da brižno čuvaju svoje osobne podatke, informacije koje su povjerljive, bankovne podatke i slično.

Pravila ponašanja koja vrijede u stvarnom svijetu, vrijede jednako i u virtualnom svijetu. Naši sugrađani kojima je ukraden identitet i iskorišten na neprimjeren način, nažalost osjetili su koliko daleko idu prevaranti da bi ostvarili neku imovinsku korist ili osobi nanijeli štetu. Vodite računa da ste na Internetu izloženi različitim negativnim pojavnostima i da je to svijet koji ima svoja pravila.

Srećemo vam pozornost na ključne savjete vezano uz sigurnost na Internetu:

• budite sumnjičavi ako dobijete SMS ili poziv od tvrtke koja traži vaše osobne informacije; ne ustupajte odmah svoje osobne podatke nego legalnost poruke ili poziva provjerite tako da kontaktirate tvrtku na službeni kontakt
• ako primite sumnjivi/neželjeni SMS ili email koji sadrži link, nikada ne slijedite taj link jer tako možete između ostalog instalirati zlonamjeran program na svoj uređaj
• ne posjećujete nesigurne web stranice (posebno ako na početku URL adrese nema HTTPS)  
• nikada ne dijelite podatke s bankovne kartice (PIN, CVC ili lozinku za online bankarstvo); banka nikada od vas neće tražite te podatke
• ne šaljite novac na račun jer to od vas traži osoba koju ne poznajete
• obavezno potražite savjet stručnjaka prije nego se odlučite za investicije
• u slučaju internetske kupovine, plaćajte samo preko sigurnih (poznatih) internetskih servisa
• koristite sigurnu internetsku vezu (oprez kod javnog wi-fi)
• budite sumnjičavi prema oglasima koji tvrde da ste osvojili neku nagradu ili „predobrim ponudama“
• nikada ne dijelite na internetu nikakav kompromitirajući materijal koji bi kasnije mogao biti korišten za ucjenu
• redovito održavajte svoj software i antivirusni program

 


 

Stranica