Obilježavanje 20. obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića prvog hrvatskog redarstvenika Aržano, 30. ožujka 2011.g. (srijeda) u 10. 00 sati Povodom obilježavanja 20. obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika, dana 30. ožujka 2011.g. (srijeda) u Aržanu, njegovu rodnom mjestu bit će upriličen svečani program. U 10.00 sati u Aržanu, Izaslanstvo MUP-a posjetit će obitelji Jović u njihovu domu. Potom će izaslanstvo na mjesnom groblju paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odati počast poginulom redarstveniku Josipu Joviću i sudjelovati u Svetoj misi zadušnici koja će se za poginulog Josipa Jovića i sve pale branitelje u Domovinskome ratu služiti u Župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu s početkom u 11.00 sati. Također, navedenog dana, u 11.00 sati počinje Ultra maraton od Aržana do Plitvica koji se u organizaciji Atletskog kluba "Imotski" i Turističke zajednice Imotski održava u spomen prvom poginulom redarstveniku Josipu Joviću i akciji "Krvavi Uskrs 1991". In memoriam – Josip Jović 1969.-1991. Josip Jović rođen je u Aržanu kod Imotskog 21. studenog 1969. godine, a poginuo je na Plitvicama 31.ožujka 1991. godine - prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990.godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju. Krvavi Uskrs na Plitvicama Na područje Mukinja 28. ožujka 1991.g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na Koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici, 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu, zaključili su da se ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine rano u jutro uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla. Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, međutim preminuo je na putu do helikoptera. Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom Spomenicom Domovinskog rata Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi" Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu U Domovinskom ratu stradalo je više od 700 pripadnika MUP-a, dok ih je više od 3 600 ranjeno.

 

Obilježavanje 20. obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića

prvog hrvatskog redarstvenika

Aržano, 30. ožujka 2011.g. (srijeda) u 10. 00 sati

 

Povodom obilježavanja 20.  obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika, dana 30. ožujka 2011.g. (srijeda) u Aržanu, njegovu rodnom mjestu bit će upriličen svečani program.

U 10.00 sati u Aržanu,  Izaslanstvo MUP-a posjetit će obitelji Jović u njihovu domu.

Potom će izaslanstvo na mjesnom groblju paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odati počast poginulom redarstveniku Josipu Joviću i sudjelovati u Svetoj misi zadušnici koja će se za poginulog Josipa Jovića i sve pale branitelje u Domovinskome ratu služiti u Župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu s početkom u 11.00 sati. 

Također, navedenog dana, u 11.00 sati počinje Ultra maraton od Aržana do Plitvica koji se u organizaciji Atletskog kluba "Imotski" i Turističke zajednice Imotskiodržava u spomen prvom poginulom redarstveniku Josipu Joviću i akciji "Krvavi Uskrs 1991".

                                    

 

In memoriam – Josip Jović 1969.-1991.

Josip Jović rođen je u Aržanu kod Imotskog 21. studenog 1969. godine, a poginuo je na Plitvicama 31.ožujka 1991. godine - prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu

Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990.godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.

Krvavi Uskrs na Plitvicama

Na područje Mukinja 28. ožujka 1991.g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na Koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici, 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu, zaključili su da se ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine rano u jutro uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, međutim preminuo je na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je:

Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom

Spomenicom Domovinskog rata

Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi"

Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu

U Domovinskom ratu stradalo je više od 700 pripadnika MUP-a, dok ih je više od 3 600 ranjeno.

Stranica