„SafetyNet-Bitka za sigurnost“: phishing prijevara

Među evidentiranim kaznenim djelima u protekloj godini, najviše je bilo phishing prijevara a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima

Foto: ilustracija

Jučer smo zaprimili još jednu prijavu kaznenog djela Računalna prijevara. Naime, oštećena je preko Internetskog oglasnika oglasio prodaju odjevnog predmeta nakon čega ga ju je kontaktirala njoj nepoznata osoba koja je navodno željela kupiti oglašenu stvar. Nepoznata osoba poslala joj je link i rekla da je novac uplaćen, a da u link upiše tražene podatke radi dostave predmeta. Nakon što je otvorila link i unijela svoje podatke s računa joj je „skinuto“  300,00 €
 
Među evidentiranim kaznenim djelima u protekloj godini, najviše je bilo phishing prijevara a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima. Prevaranti u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktiraju žrtvu i dogovaraju kupnju i dostavu predmeta koji se prodaje. S žrtvama uspostavljaju kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te im u poruci šalju poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj. Upute prodavatelja odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa.
Stvarni cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja. Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je poslao počinitelj, čim ih žrtva unese postaju vidljivi počinitelju koji ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac. To se najčešće čini kupnjom kriptovaluta ili transferom novca na drugi bankovni račun koji je u pravilu u inozemstvu.
Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili zbunjenost žrtve oko procesa uplate odnosno isplate  sredstava s računa. Prilikom uplate na račun, potrebni podaci su IBAN broj računa, dok su za terećenje računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri.
Budite oprezni:

• Ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime a nikako CVC/CVV kod( kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice, a koji se koristi kod internetskih plaćanja) 
• Nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci.
• Više savjeta i informacija možete pronaći na „SafetyNet-Bitka za sigurnost“

 

Stranica