Računalna prijevara

FOTO: Ilustracija

Zaprimljena je prijava 45-godišnjaka koji je putem društvene mreže oglasio prodaju romobila, nakon čega mu se kroz „messengera“ poruku javila osoba navodno zainteresirana za kupnju i poslala link kojeg je trebao otvoriti i unijeti bankovne podatke a sve kako bi mu novac bio uplaćen. Neposredno nakon što je 45-godišnjak otvorio link i upisao bankovne podatke zamijetio je kakio mu je s računa skinut novac, te je shvatio da je prevaren. U tijeku je kriminalističko istraživanje.
 
U cilju informiranja građana i prevencije Policijska uprava splitsko-dalmatinska pokrenula je preventivnu kampanju SafetyNet-Bitka za sigurnost .
Na internetskoj stranici Policijske uprave splitsko-dalmatinske građani na jednom mjestu mogu saznati sve informacije o raznim vrstama računalnih prijevara. U želji da informacije budu dostupne što većem broju građana na plakatima ove preventive akcije nalazi se i QR code koji omogućuje da se jednostavno, jednim klikom, dobiju sve informacije o vrstama prevara i načinu zaštite.
 
Među evidentiranim kaznenim djelima računalne prijevare u protekloj godini, najviše je bilo phishing prijevara a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima. Prevaranti bi u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktirali žrtvu i započeli dogovor oko kupnje i dostave predmeta koji se prodaje. Sa svojim žrtvama bi uspostavljali kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te bi im porukom poslali poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj. U razgovoru bi uputili prodavatelja odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa. Stvarni cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja. Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je poslao počinitelj, čim ih žrtva unese postaju vidljivi počinitelju koji ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac. To se najčešće čini kupnjom kriptovaluta ili transferom novca na drugi bankovni račun koji je u pravilu u inozemstvu. Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili zbunjenost žrtve oko procesa uplate odnosno isplate  sredstava s računa. Prilikom uplate na račun, potrebni podaci su IBAN broj računa, dok su za terećenje računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri.
Kod ovakvih vrsta internetskih prijevara, žrtve budu oštećene za relativno manje novčane iznose, a često za upravo onoliki iznos koji je bio raspoloživ na računu.
 

Stranica