U Aržanu obilježena 31 godina od pogibije Josipa Jovića, prvog poginulog hrvatskog redarstvenika

U Aržanu, rodnom mjestu Josipa Jovića,  30. ožujka 2022.godine obilježena je 31. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
Svečanost obilježavanja započela je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestom groblju u Aržanu. Cvijeće i svijeće na grob Josipa Jovića položili su članovi obitelji Jović, izaslanstvo PU splitsko-dalmatinske koje je predvodio Marko Srdarević, zamjenik načelnika policijske uprave, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije koje je predvodio Blaženko Boban, župan, izaslanstva općine Cista Provo, grada Imotskog, grada Trilja, izaslanstvo osnovne škole „Josip Jović“ ,te članovi brojnih braniteljskih udruga i to Udruga prvi hrvatski redarstvenik, Udruga policijskih branitelja Domovinskog rata Imotski, Udruga Tigrovi. Nakon molitve i odrješenja koje je na groblju izmolio don Marin Barišić, župnik župe Svi Svetih u Aržanu, klapa Sveti Mihovil otpjevala je pjesmu „Kada je trebalo“.
 
Uz zamjenika načelnika Marka Srdarevića na obilježavanju su nazočili zapovjednik SJP BATT Split Ante Vugdelija, načelnik PGP Imotski Tihomir Nenadić, načelnik PP Sinj Mislav Filipović-Gračić, načelnik PGP Trilj Ljubo Zečić, načelnika Sektora Nediljko Garac, dožupan Ante Šošić, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, Luka Brčić.
 
Svetu misu predvodio je policijski kapelan don Marko Trogrlić uz don Marina Barišića, svećenika u Aržanu i don Antu Čipčića.  
 
„Pokojni naš brat Josip Jović“, naveo je u svojoj propovjedi prof. don Marko Trogrlić , „imao je udjela u Kristovu životu. Primio je Kristove sakramente, i po njima bio dionikom njegove milosti. Iz ljubavi prema bratu čovjeku bio je spreman na žrtvu – spreman žrtvovati život.  Spreman ići i u smrt.  Josip Jović je priznavao Krista svojim Bogom. Nije ga zaobilazio, niti  na njega mrmljao.  Priznavao ga je pred ljudima kao svoga spasitelja! On se svrstao u tabor vjernika i vjernike i nevjernike, među one koji će ići u život jer su  povjerovali Ocu u Sinu. Uskrsnuće na život vječni je nagrade za one koji vjeruju Isusu i ulaze u život s njime. Zato je naš govor nad grobovima naših pokojnika i na sv. Misama za naše mrtve - uvijek govor o Uskrsnuću, o uskrsnuću na život  vječni! Pokojni naš Josip Jović je za nas primjer žrtve koja ne vene. Koja je uvijek aktualna. Živjeti za vječni život u ovomu prolaznom, smrtnom životu to je cilj za koji se svatko od nas pozvan potruditi se  da ga ostvari. To j jedina prava nagrada i to je smisao svake žrtve, a ponajviše one najveće i najvrijednije – a to je žrtva vlastitog života za svoje prijatelje. Gospodin nas na tom našem putu vjere neće nikada zaboraviti. Kao što nam to poručuje prvo čitanje današnje liturgije: »Sin reče: 'Gospodin me ostavi, Gospod me zaboravi.' Može li žena zaboravit svoje dojenče, ne imat sućuti za čedo utrobe svoje. Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neću.«  Molimo Boga da nam pomognu da ustrajemo na tom putu vjere i postignemo naš konačni cilj:  život s Bogom u vječnosti!“
 
Na misi za pokojnog Josipa Jovića i sve poginule hrvatske branitelje sudjelovala je i policijska klapa Sveti Mihovil.
 
Josip Jović je 5. kolovoza 1990 godine postao djelatnik aktivnog sastava MUP-a. Poginuo je 31. ožujka 1991.godine na Plitvicama, na dan koji je ostao zapamćen u novijoj hrvatskoj povijesti kao Krvavi Uskrs.
Imao je samo 22 godine kada je poginuo na Plitvičkim Jezerima.  Josip Jović pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu.
Josip je školu završio u rodnom mjestu Aržanu, a osnovna škola u kojoj je bio đak danas nosi njegovo ime,

Stranica