Temeljem suglasnosti Ravnateljstva policije u organizaciji Kuće ljudskih prava Zagreb i Veleposlanstva Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj i Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, organiziran je jednodnevni trening za policijske službenike o prepoznavanju i postupanju u slučajevima zločina iz mržnje . Trening se održao u online formatu, 26. siječnja 2021.
Na treningu su sudjelovala 33 policijska službenika i službenice po liniji rada kriminalističke i temeljene policije uz aktivno vođenje od strane Odjela prevencije .
Prije početka treninga, uvodne riječ i pozdrave uputili su veleposlanik Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, NJ.e. Andrew Stuart Dalgleish, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb te g. Krešimir Mamić iz Ravnateljstva policije, Službe terorizma.
Prvo izlaganje na temu “Kaznenopravni aspekti zločina iz mržnje u Hrvatskoj s osvrtom na izazove u praksi”, održala je gđa. Natali Novak Koštić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Novak Koštić upoznala je sudionike sa zakonskom definicijom zločina iz mržnje; važnosti pravilnog utvrđenja motiva počinjenja djela s naglaskom da osobna mržnja nije nužno obilježje kaznenog djela; naglasak da je u tim kaznenim djelima prisutan model diskriminatorne selekcije – žrtva je izabrana zbog svog osobnog svojstva dok zabluda počinitelja nije pravno relevantna. Također, Novak Koštić upoznala je sudionike s primjerima iz prakse te ukazala na važnost dobrog prikupljanja svih činjenica i dokaza konkretnog slučaja te je odgovorila i na nekoliko postavljenih pitanja.
Voditelj Službe terorizma u Ravnateljstvu policije, g. Krešimir Mamić, izlagao je na temu: “Specifičnosti kriminalističkih istraživanja zločina iz mržnje”. Mamić je naglasio važnost pravilnog prepoznavanja zločina iz mržnje kako bi se spriječilo širenje mržnje ne samo prema pojedincu već i prema skupini s kojom se taj pojedinac identificira te s osvrnuo i na dosadašnje aktivnosti po pitanju edukacije i unaprijeđena rada policije. Analizirao je opće i posebne indikatore koji mogu ukazivati na zločin iz mržnje te stavio naglasak na iste kao nužne u kriminalističkom istraživanju. Dodatno, Mamić je naglasio potrebu suradnje policije sa stručnim osobama iz vjerskih organizacija, organizacija civilnog društva te drugih manjinskih skupina prilikom rasvjetljivanja motiva počinjenja djela kroz konkretne primjere.
Marko Jurčić iz Zagreb Pridea, izlagao je na temu: “Prepoznavanje posebnih potreba žrtve-specifičnost zločina iz mržnje prema LGBTIQ osobama, upoznavanje s terminologijom”. Jurčić je naglasio važnost korištenja pravilne terminologije zbog uspostavljanja dijaloga i povjerenja kod žrtava i time pokazivanja poštivanja identiteta osobe. Upoznao je sudionike s izrazima i na koji način žrtvama postavljati pitanja. Naglasio je zajedničke ciljeve i interese policije i organizacija civilnog društva te važnosti međusobne suradnje u zaštiti žrtava i otkrivanju počinitelja . Jurčić je upoznao sudionike sa poraznom statistikom iz istraživanja koje je provedeno 2013. godine, a prema kojoj 73,6% od 508 ispitanika je doživjelo neki oblik nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja, od kojih 90% navedeno nasilje nikome nisu prijavili. Jurčić je istaknuo i razloge neprijavljivanja.
Odvjetnica Natalija Labavić iz Odvjetničkog društva Bandalo&Labavić j.t.d., izložila je primjere iz prakse u predmetima zločina iz mržnje. Labavić je detaljno obradila predmet Sabalić protiv Hrvatske, u kojem je Europski sud za ljudska prava utvrdio da hrvatske vlasti nisu na odgovarajući način reagirale na homofobni napad na podnositeljicu, koji se dogodio 2010. godine. Labavić je skrenula pozornost na druge predmete koji su se vodili pred ESLJP i standardima koji su postavljeni prilikom provođenja istrage u predmetima zločina iz mržnje. Labavić je ukazala na ostale primjere iz svoje prakse kada događaji nisu prepoznati kao zločini iz mržnje iako su postojali jasni elementi koji su upućivali na to. Na kraju, istaknula je pozitivne primjere iz hrvatske prakse te važnost pravilnog utvrđenja svih činjenica.
Tijekom izlaganja od strane sudionika treninga problematizirana su određena pitanja vezana uz zločin iz mržnje i govor mraženje u odnosu na policijske službenike te postupovni dio u odnosu na krim. istraživanja. Sudionicima treninga biti će uručen posebni certifikat o sudjelovanju te im je otvorena i mogućnost da svoja svoje znanja i iskustva prenesu i drugim kolegama kroz redovne edukacije po pitanju problematike žrtava kaznenih djela u svojim ustrojstvenim jedincima
Stranica
