U ovo zahtjevno vrijeme za pripadnike svih žurnih službi, posebno liječnika i medicinskog osoblja, usložava se ionako težak posao. Svakako će vam dnevna rutina biti drugačija, više ćete vremena provoditi na poslu i na terenu, a zamislite kako je kada nakon policijskog posla nastavite rad kao pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja.
Upravo je to početak priče policijskog službenika
Kristijana Kuran, 39-godišnjeg policijskog službenika iz
Policijske postaje Makarska koji nakon završene smjene i dovršetka policijskog posla, nastavlja poslove kao član Hrvatske gorske službe spašavanja.
„U policiji radim od 2005 godine, u HGSS-u sam od 2015 godine kao pridruženi član, te nakon godinu dana „stažiranja“, 2016 godine sam upućen na tečaj prve pomoći i prvi tehnički tečaj čime sam stekao uvjete za nošenje odore i punopravnog primanja u stanicu HGSS Dubrovnik-Ispostava Neretva“ priča nam policajac Kristijan. „Svi spašavatelji trude se sudjelovati u što više aktivnosti kako bi bili spremni za svaku situaciju koja se može dogoditi. Bavimo se ozbiljnim poslom od javnog značaja. Stoga se trudimo kroz vježbe, tečajeve, predavanja držati razinu spremnosti na nivou koji spašavanje života i zahtjeva. Svake godine organiziraju se vježbe iz stijenskog, speleo i zimskog spašavanja na kojima provjeravamo razinu spremnosti i upoznajemo se s novitetima u području traganja i spašavanja. Ja sam trenutno licenciran za stijensko i speleo spašavanje, uz licencu Rescue 3 ( spašavanje sa divljih voda ) i naravno položeni osnovni tečaj prve pomoći koji je ujedno ulazni i prvi tečaj u HGSS-u. Sudjelujem u svim aktivnostima stanice od raznih edukacija, potraga i akcija spašavanja.
U odnosu na rad u policiji u ovim drugačijim i zahtjevnim vremenima kaže: „Prvo i osnovno promijenio sa način u postupanjima, obavezno je nošenje zaštitne opreme, rukavica i maski što u nekim situacijama otežava određena postupanja, ali šta se mora, mora se. Uz redovne zadaće iz domene policije uz navedenu situaciju provodimo mjere u cilju sprječavanja širenja epidemije i očuvanja zdravlja u sukladno odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Što se tiče HGSS-a i dalje provodimo svoje redovne poslove, ali smo u početku epidemije zabilježili znatan porast akcija. Gotovo svakog dana imali po jednu akciju. Uz to smo pomagali policiji i drugim interventnim službama u provođenju mjera suzbijanja epidemije. Na našu veliku žalost otkazani su svi sastanci, vježbe i tečajevi no s obzirom na situaciju moramo biti primjer i strpjeti se kao i svi građani.
U odnosu na rad u policiji, zavisno da li sam raspoređen u ophodnji ili na kontrolnim punktovima uz redovne zadaće koje obavljamo u patroli postupamo po dojavama o narušavanju javnog reda i mira, očevida prometnih nesreće i ostale redovite policijske poslove , te vršimo i poslove provjera osoba kojima su određene mjere samoizolacije i sve druge potrebne provjere vezano za epidemiju korona virusa. Na primjer po završetku noćne smjene u policiji od 18 do 06 dođem kući, slijedi mali odmor, oblačim odoru HGSS-a i već oko 10 sati s kolegom znam obilaziti mjesta kako bi upozorili građane na potrebu socijalne distance ili s Crvenim križem dostavljamo potrepštine onim najstarijima koji su najugroženiji u trenutnoj situaciji i po potrebi ostale zadaće koje se od nas traže."
U razgovoru željeli smo saznati i kako se ove dvije službe nadopunjuju, pomaže li mu policijsko iskustvo i kada radi poslove HGSS-a „Iskustvo iz HGSS-a kao i ono u policiji se odlično nadopunjuju i sigurno da je korisno crpiti znanje i iskustvo iz obiju. I jedna i druga služba često su obilježene stresnim situacijama, ponekad i pogibeljnima. Možda imaju i više sličnosti nego se na prvi pogled čini. Obe službe su žurne i primarni cilj im je pomaganje građanima. tako da se u dosta situacija „preklapaju“. Na primjer sudjelovao sam u potragama za nestali osobama gdje bi bio angažiran u svojstvu policijskog službenik , a nakon toga i kao član HGSS-a, tako da dosta stvari iz jedne službe mogu primjeniti i primjenjujem u jednoj i drugoj službi. Obe službe spaja riječ
pomaganje.
Kristijan je i aktivni darivatelj krvi, te je član Kluba dobrovoljnih davatelja krvi PU splitsko-dalmatinske od 2009 godine, a do sada je 35 puta kao krv.
„Spašavatelji su volonteri tako da nemamo striktno radno vrijeme. Dostupni smo 24 sata dnevno i ovisno o raspoloživosti se javljamo za aktivnosti i akcije. Poziv može stići u 7 ujutro ali i u 2 iza ponoći. Naravno da je nekad teško uskladiti posao i HGSS ali i u jednom i u drugom zajednička crta je pomaganje ljudima. Ukoliko nisam na poslu odazivam se na aktivnosti HGSS-a , još nisam oženjen pa sve te aktivnosti mogu uklopiti iako sam radi toga većinom stalno odsutan od kuće. Netko godišnji odmor i slobodne dane koristi za odmor, a ja godišnji znam provesti na nekom na tečaja ili drugim aktivnostima. Tako sam 2017 godine sedam dana godišnjega sam proveo sam ispod zemlje u jamama na tečaju speleo spašavanja“ rekao nam je nasmijani Kristijan.
„I kao član HGSS-a, u koordinaciji s policijskom obilazimo mjestima kako bi upozorili građane na potrebu socijalne distance i po potrebi ostale zadaće. S Crvenim Križem smo dostavljali potrepštine onim najstarijima koji su najugroženiji u trenutnoj situaciji. Kolege iz Zagreba sudjelovali su i u sanaciji šteta od potresa. Na rasploganju smo Stožeru za sve zadaće koje pred nas stave, naravno uz naše osnovne zadaće“ rekao nam je Kristijan za kraj.
Stranica